Kada govorimo o uspješnim Bosancima i Hercegovcima, onda mozemo reci s ponosom da takvih ima mnogo ne samo u Bosni i Hercegovini, veći i u drugim zemljama čiji se rad prepoznaje i istinski cjeni.

Govoriti o Bosancima, a ne spomenuti Isu Porovića glumca, reditelja i pjesnika, čiji je rad je obilježio jedno izvjesno vrijeme kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Švedskoj gdje trenutno radi i živi, bilo bi nepravedno. Pored pozorišta, sto je njegova istinska ljubav pisao je i poeziju, drame, eseje i hronike, te je uvršten u više antologija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Švedskoj. Sa svojih 20 godina staža uradio je jako mnogo djela: od uloga u teatru i filmu, do režiranja režija za film, snimanja audio materijala - prvi je koji je snimio cjeli prijevod Kur'ana na bosanski jezik u periodu 98/99. godine.

Naime, pripala nam je čast da isu Porovića predstavimo bosanskohercegovačkoj javnosti, iako znamo da su već mnogi čuli za njega, a naše zadovoljstvo je bilo da s njim porazgovaramo o njegovom trenutnom radu, njegovoj glumačkoj i rediteljskoj karijeri, kao i o drugim pojedinostima iz njegovog bogatog repertoara kulturnog miljea.

 

LjBcom: Čast nam je i zadovoljstvo porazgovarati o Vama osobno i Vašem radu, da našoj javnosti predstavimo još jednog uspješnog Bosanca čije ime i djela su vrijedni pomena. Za one ljude koji spadaju u manju skupinu, za koje ste nepoznanica, možete li nam se ukratko predstaviti?

Iso: Rodjen sam 1965. god. u Prijepolju. Diplomirao sam Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Najduži period mog rada bio je u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici.2001. godine dolazim u Švedsku, gdje sam nastavio svoj rad u pozoristu i na filmu.

LjBcom: Ljubav prema pozorištu, od kud interes za upis Akademije scenskih umjetnosti?Na osnovu Vašeg iskustva, da li je za dobru glumačku karijeru presudna diploma ili prirodno urođen talent?

Iso : Moja starija braca su vec se bavili umjetnoscu kada sam ja stasao, dorastao do studiranja, tako da su me oni «nagovorili» da pokusam na Akademiji scenskih umjetnosti, jer sam ja vec dugo godina prije toga pokazivao naklonost prema glumi. Mnogo puta sam se takmicio kao recitator i vise puta dolazio do savaznog takmicenja u tadasnjoj Jugoslaviji, ali nisam «smio» mastati o Akademiji jer sam mislio da je potpuno nemoguce biti primljen neko kao ja koji dolazi iz provincije i nema nikakvih «veza».I prvi dan prijamnog, kad tamo na prijamnom i kcerka tadasnjeg predsjednika Jugoslavije Cvijetina Mijatovica!Ali, prezivjeh!

Te godine su primili petoro studenata, a ja sam imao srecu da sam se nasao medju njima, uplasen, blijed, zalutao...Sto se tice pitanja da li je za glumu presudniji talenat ili skola, odgovorio bih ovako: to je uslovljeno jedno drugim u potpunosti, ali je sigurno i to da je talenat potpuno beskoristan ako covjek ne radi, ne uci, ne brusi zanat, znanje koje potrebno za taj posao. Ako bih se procentualno izrazio onda bih rekao: 20 % talenat, a 80 % rad!

LjBcom: Jako mnogo odigranih pozorišnih predstava, jednostavno Vas publika i spušteni zastori vole. Koja Vam omiljena pozorišna predstava, odnosno uloga?

Iso : Nadam se da me podignuti zastori vise vole od onih spustenih! Hahahah!Znam da je izlizana fraza ona: Sva moja djela su mi podjednako draga!Ali je to skoro bas tako, medjutim ako bih mora sta izdvojiti iz moga opusa onda bi to bilo: Zmaj od Bosne, Dervis i smrt, kao i snimanje cijelog Prijevoda Kur´ana, dok ui Svedskoj bih izdvojio: Utvandrarna i Hamlet.

LjBcom: Dobitnik ste prestižne nagrade Car Åkerman za 2006. godinu koju dodjeljuje Akademija nauka i umjetnosti iz Švedske, jedini ste stranac koji je primio takvu nagradu. Koliko Vama znači jedno takvo priznanje?

Iso : Vrlo je vazno i lijepo dobiti jedno takvo priznanje od jedne tako velike i jake institucije kao sto je Svedska akademija nauka i umjetnosti, koja mi je dodjelila to priznanje, a koje se inace dodjeljuje posebno zasluznim pojedincima iz reda reditelja, glumaca, dramaticara ili scenografa i kostimografa koji su izuzetno doprinjeli razvoju svedskog teatra. Nagrada je jos vaznija s obzirom da se za nju ne predlaze, vec sami clanovi Akademije nadziru, prate drustvo, pa tako i teatar, i sami odabiru, po njihovoj licnoj procijeni, zasluzne umjetnike.

LjBcom: Znamo da gluma na pozorišnoj bini i na filmu, koliko slični, toliko i različiti. Slažete li se da je teže biti glumac u pozorištu, ako znamo da je to direktni kontakt s publikom - živa slika, za razliku od filma gdje se u nekom domenu scena ili isječak može ponoviti nekoliko puta pred kamerama?

Iso : Moze se to upravo tako reci kao sto ste to vi srocili. Film je najcesce «industrijski» produkt, dok teatarska predstava je, uz svoje uslovnosti sa kojima je u «dogovoru» sa publikom, neposredan, umjetnicki, zivi, neponovljivi direktni kontakt sa gledaocima i njihovim unutrasnjim svijetom!

LjBcom: Sa kim od glumaca najradije suradjujete, možete li nabrojati neka imena, znajući da je Vaš spisak jako dug?

Iso : Na to pitanje, kao u ostalom i na svako, je potesko odgovoriti jenostavno i kratko. Od umjetnika sa kojima najradje suradjujem u Svedskoj je mozda nezanimljivo nabrajati neka, za nase citaoce potpuno strana i nepoznata imena, a sto se tice umjetnika u Bosni i Hercegovini, mozda bih se usudio izdvojiti par imena od ,zaista, mnogih kolega: Faketa Salihbegovic-Avdagic, Hasan Dzafic, Dragan Jovicic, Selma Alispahic, Miralem Zubcevic, Sulejman Kupusovic...

LjBcom: Pored glume, tu je i posao redatelja, a objavili ste i 6 knjiga, jako bogat kulturni književni rad. Dugi niz godina ste pripadnik kulturnog miljea. Vaše mišljenje, šta nedostaje bosanskohercegovačkom društvu s kulturnog aspekta?

Iso : U Bosni nedostaje političke volje, pretvorene u konkretne poteze, to jest: otvorenoga foruma o pitanjima za kulturnu politiku...te uvođenje „KULTURE" u isti rang tretmana sa ostalim oblastima drusvenog razvoja. O planskom pristupu kulturi i umjetnosti se ne raspravlja na ozbiljan način, a ukljucivanjem zena u odlucivanje u kulturi Bosne i Hercegovine bi sigurno doprinjelo jednoj novoj nijansi, potpunijem sadrzaju, sveobuhvatnijem produciranju i konzumiranju umjetnosti i kulture uopste.

LjBcom: Bosanskohercegovačka publika zna ko je Iso Porović, osobito Zenička. Imate li u planu u skorije vrijeme da Vas ta publika ponovo vidi na daskama bosanskohercegovačkih pozorišta ili je Vaš rad trenutno usmjeren po Švedskoj i dijaspori?

Iso : Od moga dolaska u Svedsku, iskljucivo radim na profesionalnom planu kroz drzavne institucije i skoro iskljucivo na svedskom jeziku, a tamo, nazalost, u vrlo malom broju dolaze nasi ljudi i konzumiraju umjetnost. Tako da mogu reci da moj rad, usmjeren na nasu dijasporu nikada nije postojao, jer nasa dijaspora ima uglavnom drugaciji ukus, a to su najcesce koncerti novokonponovanih muzickih zvijezda ili nastupa folklornih grupa koji su posjeceni od nasih ljudi.

Prije par godina sam bio na jednoj turneji sa predstavom Gospodjica Julija, od Strindbera, u Bosni i Hercegovini i nastupili smo u nekoliko najvecih gradova nase drzave. Trenutno mi se objavljuje najnovija knjiga poezije u Sarajevu, a u toku su odredjeni razgovori o mom eventualnom radu kao reditelj u Bosni.

Jedan film je u planu, u pripremi, koji cu ja rezirati, a snimao bi se na tri lokacije: U Svedskoj, Bosni i Hercegovini i Keniji, kroz godinu, godinu i sest mjeseci, odprilike.

LjBcom: Hvala na ovom razgovoru, bilo nam je zaista čast predstaviti Vas našim posjetiocima. Za kraj imate li neku poruku možda mlađoj populaciji, Vašim budućim kolegama i uopće onima koji su miljenici pozorišne umjetnosti?

Iso : Jedino sto ovako spontano bih mogao reci je da nasi mladi, i oni koji produciraju kulturu, a i oni koji je konzumiraju, moraju se «paziti» sunda i kica. Najveci dusmanin jedne osobe, a i drustva u cjelini je ogrezlost u kicu!! A kod nas je, nazalost, to svakodnevnica, skoro u svim oblastima.

 

Našem sagovorniku želimo mnogo sreće u daljnjem radu, i uvjereni smo da budući rad i projekti neće biti nista manje uspješni od onih koje je do sad radio. U nastavku možete pogledati sabrana djela Ise Porovića o ulogama u teatru i filmu, režiji, audio snimcima, objavljenim knjigama itd.

 

 

ULOGE U PREDSTAVAMA

1987 - Lutkina kuca - H. Ibsen

1988 - Plava jevrejka - I. Samokovlija

1988 - Voks Humana - M. Kapor

1989 - Predeo slikan cajem - M. Pavic

1989 - Dervis i smrt - M. Selimovic

1989 - Proljeca Ivana Galeba - V. Desnica

1989 - Krcmarica - Turini

1989 - Filoktet - Sofoklo/Miller

1989 - Bez treceg - M. Begovic

1990 - Sveti Sava - S. Kovacevic

1990 - Braca Karamazovi - F.M. Dostojevski

1990 - Vila "Rajski mir"-R. Marusic

1990 - Hasanaga-T. Bakaric

1991 - Ciste ruke-J. Hristic

1992 - Asmodejev sal-I. Aralica

1992 - Cija je ovo zapravo zena-R. Kuni

1992 - Omer i Merima-Belovic-Pesic

1992 - Na Bozijem putu (Lejla) - A. Muradbegovic

1992 - Pasha nosaca Samuela - I.Samokovlija

1993 - Karadjoz, Fistikovi belaji - A. Micic

1993 - Idem u lov - G. Fejdo

1994 - Murto zalut`o - S. Kurdic

1994 - Dervis i smrt - M. Selimovic

1994 - Hasanaginica - A. Isakovic

1995 - Tijesna ulica - N. Mahfuz

1995 - Kulin Ban - Z. Topcic

1996 - Kreontova Antigona - Miro Gavran

1996 - Karabeg - Nedzad Ibrisimovic

1996 - Pobune - D. Susic

1996 - Prljave ruke - Z.P. Sartr

1997 - Zmaj od Bosne - N. Ibrisimovic

1997 - Tvrdjava - M. Selimovic

1998 - Garib protiv Gariba - H. Dzafic

1998 - Ko ce spasiti oraca-F. Gilroy

1998 - Braca - N.B.Hubijar

1998 - Sarucin dug - I. Samakovlija

1998 - Trofejne noci - S. Gegic

1999 - Filoktet - H. Miller

1999 - Sehid - Z. Kljucanin

2001 - Färja`ha`gått - P. Forsberg

2001 - Gud har 99 namn - Porovic-Forsberg

2002 - Stormen - W. Shakespeare

2003 - Troll Ante - Peder Forsberg

2003 - Audiens - Vaclav Havel

2003 - Hit och dit men ganska långt bort - J. Alltof

2003 - De stod och dog - S. Fredén

2004 - Före detta - M. Andersson

2005 - Fröken Julie - August Strindberg

2006 - Pleasure - L. Langsedt

2006 - Utvandrarna - V. Moberg

2007 - Hamlet - William Shakespeare

2008 - Nadja Dolores - M. Lagerlöf

2008 - Wonderlife - L. Nylen

2009 - Sockerdagar - Martin Lindberg

 

REŽIJA

1989 - Filoktet - Sofoklo/Miller

1993 - Kameni spavac - M. Dizdar

1994 - Murto zalut'o - S. Kurdic

1995 - Prosidba i Medvjed - A. P. Cehov

1996 - Emigranti - S. Mrozek

1996 - Staklena menazerija - T. Williams

1997 - Lejla - A. Muradbegovic

1997 - Uobrazeni bolesnik - J.B. Moliere

1998 - Garib protiv Gariba - H. Dzafic

1998 - Zenidba - V.N. Gogolj

1999 - Rasemin sevdah - A. Muradbegovic

1999 - Ama, ne setaj se gola - G. Fejdo

1999 - Mirandolina - C. Goldoni

2000 - Ozaloscena porodica - B. Nusic

2000 - Zasto ne znam opisati grad - S.Arnaut 2000 - Omer za nacvama - A. Nametak

2001 - Gud har 99 namn - Porovic / Forsberg

2005 - Flugan i örat - G. Fejdo

2009 - Den komiska tragedin - Yves Hunstad/ 2009 - Eve Bonfanti

 

ULOGE U FILMU

1987 - Azra - M. Idrizovic

1989 - Ranjenik - S. Mrmak

1990 - Bunda - F. Sokolovic

2005 - Mentor - J. Bergmark

2006 - Påsklov - Ö. Goulos

2008 - Variationer på en skål med ärtor - P. Joneström

2009 - Johan Falk "Vapenbröder" - A. Nilsson

 

TV

Pleasure - SVT2 2007-09-25

Hamlet - SVT2 2008-04-26

 

AUDIO SNIMCI

1998 - Bosanski Mevlud - O. Pobric

1998 - Prijevod Kur'ana - B. Korkut

2000 - Iz zivota tabina - AIOZ

 

OBJAVLJENE KNJIGE

Tebi kazem - (1983)

Kehf - (1997)

Andalusia - (1998)

65 dikter (Antologi) - (2008)

Genom tid och rum (Antologi)- 2008

Den mystika reträtten - (2009)

 

OSVOJENE NAGRADE

Nagrada grada Zenica (Zenicas kulturpris) (1996)

International Peace Centres kulturpris (1999)

Carl Åkermarks stipendium (Svenska Akademien) till förtjänta artister inom svensk teater (2006)

Sundsvalls kommuns stipendium för integration och mångfald (2007)

 

Redakcija web portala Ljutibosanci.com